FAIL (the browser should render some flash content, not this).



Blic Žena magazin, Maj 2006.


--------------------------------------------------------------------------------


Jedna od nas: Alisa Marić, prva dama domaćeg šaha i treća šahistkinja sveta



ŠAH JE MOJA NAJVEĆA LJUBAV



Ove nedelje Alisa Maric putuje u Torino, gde u subotu, 20. maja, počinje Šahovska olimpijada na kojoj ova šarmantna mlada žena, doktor ekonomskih nauka, može da učini samo jednu stvar, da kao i toliko puta do sada visoko podigne zastavu naše zemlje



U petnaestoj godini postala je omladinski vicešampion sveta, sa 16 seniorska prvakinja Jugoslavije. Titulu velemajstora osvolila je sa 18, a već u dvadesetoj bila je treća šahistkinja sveta. To je Alisa Marić, najuspešnija šahistkinja Srbije i Crne Gore svih vremena.

Od 1990. do 2000. godine, na pet uzastopnih prvenstava sveta, uvek je bila medu šest najboljih. Takav uspeh nije postigao nijedan takmičar u istoriji našeg crno-belog sporta. Alisa je prva tabla reprezentacije već punih 20 godina, osvojila je dve olimpijske medalje, jednu evropsku krunu i tri kupa evropskih šampiona.

Naša kraljica šaha diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Beogradskog univerziteta, a doktorirala na Fakultetu za menadžment Univerziteta „Braća Karić", gde radi kao docent, predavač na predmetu Principi marketinga.

- Nikada mi nije bio cilj da postavim neki rekord niti da jurim neki rezultat - kaže Alisa za
„Blic ženu". - Jednostavno, to je išlo samo od sebe, moja igra i postignuti rezultati svrstali su me u vrh svetskog šaha.

U igri od treće godine

Alisa i Mirjana su jedinstveni par blizanakinja velemajstora u istoriji svetskog šaha. Drevna igra za njih bila je najdraža dečja igračka.

- Rodene smo u Njujorku. Tata je tada radio u sedištu Ujedinjenih nacija, i tog perioda se sećam po tome sto smo stalno bili na relaciji Beograd-Njujork. Tamo smo završile i prvi razred osnovne škole - priča Alisa. - Tata, veliki zaljubljenik u šah, naučio nas je sa tri godine da igramo, tako da naše druženje sa crno-belom tablom i drvenim figurama traje od najranijeg detinjstva

Nadmetanje sestara stvorilo od njih dobre šahistkinje. I Mirjana je velemajstor, ali već dugo ne igra aktivno, bavi se kompjuterskim programiranjem i radi u „Telekomu".

- Kada smo se definitivno preselili u Beograd, krenule smo u Osnovnu školu "Drinka Pavlović". Nas dve smo već tada šah igrale toliko dobro, tako da drugovi nisu mogli u to da poveruju. Ubrzo smo im pokazale ko je glavni - seća se Alisa.

- Dosta partija odigrale su s tatom, deka je bio oduševljen na­šim pobedama, igrale smo sa rodacima i prijatelji-ma. Uvek smo se trudile da pobedimo jedna druga Iz te motivacije radala se želja da što više igramo i naučimo. Bilo je to normalno nadmetanje, prava sportska borba, nijednoj poraz nije teško padao. To bi bila samo jedna u nizu partija koje smo nas dve odigrale. Uvek smo jedna drugoj bile pokretač.

Najmladji majstor

Prvi zvanični turnir Alisa je odigrala u devetoj godini. Osvojila je devet poena iz devet partija.

- Sećam se da sam posle pobede na turniru u dvanaestoj godini postala najmladi šahovski majstor u našoj zemlji. Velika želja tada mi je bila da igram sa prvakinjom sveta Majom Čiburdanidze. Ubrzo mi se san ostvario, već u trinaestoj sam sa njom odigrala prvi meč i remizirala. Kasnije sam je puno puta i pobedivala - priča Alisa.

Čuvena šahistkinja Nana Aleksandrija izjavila je posle susreta s Alisom, "neverovatno je da imaš toliko godina, a tako dobro igraš šah".

- Iza svega toga stajao je veliki rad. Ogroman broj pročitanih knjiga i literature o šahu. Kad počnem da radim, ne gledam na sat, već sve zavisi od volje i energije. To zna da bude i po ceo dan. Sada se spremam za Šahovsku olimpijadu koja počinje 20. maja u Torinu - priča Alisa.

Današnji turniri ne mogu se zamisliti bez kompjutera.

- U vreme kada sam ja počinjala, nažalost, nije bilo kompjutera. Sada se u njega se sve zapiše, sve znanje je u kompjutera. Partije se danas prenose putem Interneta - kaže Alisa. - Veliki broj ljudi četuje, komentariše poteze, partije, razmenjuje iskustva. Šah se igra preko Interneta. Protivnik je na nekoj strani sveta i sa njim normalno može da se odigra partija. Publika više nije u šali, već kod kuće za kompjuterom.

Korak do titule

Najveći uspeh postigla je pobedom na Turniru kandidata za prvakinju sveta, zajedno sa Kineskinjom Ksi Jun 1990. godine.

- Tada sam savladala sve sovjetske predstavnice, i kako su tada svetski mediji pisali, napravila sam senzacija Ovim uspehom srušena je poluvekovna dominacija sovjetskih šahistkinja, koje su do tada trijumfovale na svim prethodnim turnirima kandidata - kaže Alisa. - Moj meč sa Kineskinjom Ksi Jun za izazivača prvakinje sveta odigran je 1991. godine u Beogradu i Pekingu. Pobedila je Kineskinja, koja je kasnije postala i prvaki­nja sveta. Iz tog susreta pamtiću jednu partiju koja je prema svim šahovskim kriterijumima bila dobijena za mene. Nažalost, kiksirala sam u odlučujućim trenutima, pred kraj, i izgubila

- Ima nekoliko partija koje volim da istaknem. To su generalno sve pobede protiv prva­kinja sveta Maje Čiburdanidze i None Gaprindašvili, zatim protiv najjačih Kineskinja. Ipak, najdraža mi je pobeda je protiv prvaka sveta Višvantana Ananda iz Indije, na jednom regu-larnom turniru.

Fascinirana Parizom

- Šah je specifičan i po tome što igrači često nastupaju za različite klubove. Najveće uspehe u klupskoj karijeri postigla sam sa ekipom Agrouniverzala iz Zemuna gde sam igrala na prvoj tabli. Više puta smo bili evropski šampioni. Trenutno igram za ekipu Internet Crne Gore iz Podgorice - kaže Alisa.

Zahvaljujući turnirima obišla je svet.

- Dosta sam putovala, upoznala mnoge narode, religije, kulture. Nišam jedino bila u Australiji. Svaki grad i svaka zemlja imaju nešto svoje i specifično. U Evropi sam uvek bila fascinirana Parizom, gradom koji ima dušu - kaže Alisa. - Prelepe su i daleke destinacije, poput Indije, Malezije, Kine, Japana... Uvek sam se trudila da nakon turnira ostanem desetak dana u gradu gde se on održava da ga upoznam i da se odmorim.

- Uvek se nade i vremena za šetnju, volim da odem u kupovinu, da se bavim nekim fizičkim aktivnostima Volim pozorište, da pogledam dobar film. Nisam od onih koji idu na sva dešavanja u gradu. Da ne zaboravim, ima tu i vremena za ljubav. Jednostavno, za sve se nade vreme. Ali moja najveća ljubav je, ipak, šah.

Autor: Miloje Petrović